Hrvatska – europska zemlja s najviše zaštićenih kulturnih fenomena

BRac HOlidays (3) Hvar Holidays (1) BRac HOlidays (33) Split Holidays (1) Trogir Golidays Split Holidays (3) Split Holidays (2) Dubrovnik Holidays (2) Dubrovnik Holidays (5) Dubrovnik Holidays (4) Dubrovnik Holidays (3)

Na UNESCO-vom popisu svjetske nematerijalne kulturne baštine odnedavno su uvršteni dubrovačka Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, zatim lepoglavska, hvarska i paška čipka, dvoglasje tijesnih intervala Istre i hrvatskog Primorja, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana, procesija “Za križen” na otoku Hvaru te godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva. Hrvatska je na konferenciji UNESCO-a u Abu Dhabiju na listu zaštićene svjetske nematerijalne baštine uspjela upisati sedam svojih kulturnih fenomena i time je postala zemlja s najviše zaštićenih kulturnih fenomena u Europi. Na svijetu dulju listu imaju samo Kina, Japan i Koreja.

Za uvrštenje u UNESCO-v popis prijavljeno je više od stotinu kulturnih fenomena, a Hrvatska je prijavila njih 16. Ovoga puta na listu se nisu uspjeli naći bećarac – tradicijski instrumentalno-voklani napjev, obrt za izradu reklji iz Gradišta, nijemo dinarsko kolo, ličko prelo, tradicijski jurjevski običaji iz Turopolja, medičarstvo u sjevernoj Hrvatskoj, pokladni ophodi iz Međimurja, priprema tradicijskog jela soparnik i sinjska Alka.
Tradicija feste sv. Vlaha

Tradicija feste sv. Vlaha duga je više od tisućljeća, točnije 1037 godina, a počela je 972., godinu nakon što je taj svetac, prema legendi, spasio mletački napad na Dubrovnik. Sv. Vlaho živio je u 4. stoljeću, bio je biskup u Sebasti u Armeniji. Istaknuo se kao liječnik, dobročinitelj za siromašne i bolesnike.
Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva

Zvončari su najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj, a najbogatije zvončarskim skupinama je područje Kastavštine. Uz Halubajske zvončare (Marčelji i Viškovo), djeluje još nekoliko skupina iz Brega, Brguda, Mučića, Muna, Rukavca, Zameta, Zvoneća i Žejana. Zapadni zvončari imaju više manjih zvona oko pojasa, lice im je otkriveno i na glavi nose klobuk sa zelenilom i papirnatim raznobojnim cvijećem (krabujosnica), dok istočni zvončari nose velike (teriomorfne) maske i jedno veliko zvono.

Višestoljetna tradicionalna procesija “Za križen” na otoku Hvaru

Višestoljetna tradicionalna procesija “Za križen” na otoku Hvaru održava se u noći s Velikoga četvrtka na Veliki petak kada nekoliko tisuća vjernika s tog otoka i gostiju za križem propješači 27 kilometara. Procesije iz svih šest hvarskih župa kreću navečer, bez susretanja putem. Na čelu procesije ide križonoša u pratnji pomoćnika, dva pratitelja koji nose velike svijećnjake, dva glavna pjevača i više odgovarača koji pjevaju Gospin plač. Svi članovi pratnje odjeveni su u bijele bratimske tunike. Župnik u župnoj crkvi blagoslivlja križonošu i ohrabruje ga, a pjevači otpjevaju Gospin plač te se nastavlja hod. Nastanak procesije vezan je uz raspelo Svetog križića, koje se od 1510. godine čuva u hvarskoj katedrali. U arhivu postoji zapis kako je križić za čuvanja u kući Nikole Bevilaqua, tijekom nemira između pučana i plemića 6. veljače 1510. godine prokrvario. Od tada na Hvaru počinje intenzivno štovanje križa, a prvi pismeni zapis o procesiji datira od 16. veljače 1658. godine.
Tradicija tijesnih intervala Istre i hrvatskog Primorja

Tradicija tijesnih intervala Istre i hrvatskog Primorja u trajnom je fokusu hrvatskih istraživača tijekom čitavog 20. stoljeća. Ivan Matetić Ronjgov usustavio ju je 20-ih godina pojmom istarske ljestvice, razlikujući njezina četiri osnovna tipa, no od 80-ih pojedini su istraživači uveli pojam tijesnih intervala jer bolje naznačuje kompleksnost tonskih odnosa u toj tradiciji. Specifičnim se značajkama izdvajaju četiri podstila u okviru tradicije tijesnih intervala: kanat, tarankanje, bugarenje i diskatno dvoglasje , tipična su glazbala sopele (sopile, roženice), mih, pive, dvojnice, šurle i cindra, a najkarakterističniji plesovi balun (balon) i polka.

Godišnji proljetni ophod ljelje iz Gorjana

Godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana pokraj Đakova izvodi se na Duhove, a prate ga slikovite narodne nošnje s bogato kićenim visokim kapama na glavama i sabljama u rukama.
Lepoglavska, hvarska i paška čipka

Nakon uvrštenja na UNESCO-v popis lepoglavska, hvarska i paška čipka trebale bi zasluženo mjesto dobiti i u budućem Ekomuzeju čipke i čipkarstva u Lepoglavi. Idejni projekt tog muzeja predstavljen je prije pola godine u Europskom domu u Zagrebu. Muzej bi trebao predstavljati lepoglavsku, hrvatsku i europsku čipkarsku baštinu. Ideja je da se za potrebe muzeja obnovi jedna od zgrada u blizini pavlinskog samostana u Lepoglavi, u kojoj će se tri kata preurediti za stalni postav, galeriju za povremene izložbe, dječji muzej čipke, radionicu za restauraciju čipke i tekstila i druge sadržaje. Prvi muzej čipke u Hrvatskoj trebao bi pridonijeti promociji i očuvanju lepoglavske, paške i hvarske čipke kao fenomena hrvatske nematerijalne kulturne baštine. Uz to, čipka će biti predstavljena i kao europski fenomen nastao na prostoru današnje Italije i Belgije u 15. stoljeću.
Izvor:

Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo kulture
www.min-kulture.hr